Personalizirati, privući, zadržati - zlatna su pravila oglašavanja na internetu. Oglašavanje prema metodi ‘spray and pray’ (prikazivati oglasa neodređenom broju korisnika i pritom se nadati da će koji biti uhvaćen) na internetu jednostavno ne prolazi. Internetsko oglašavanje korisnika smješta u centar. Na korisniku je da odluči hoće li neku reklamu pogledati, kliknuti na nju ako ga je zagolicala i na kraju kupiti proizvod. Za pozornost svakog korisnika treba se izboriti i što dulje ga zadržati prijemčivim za nove kupnje. To su razlozi rasta svjetskog web oglašavanja nauštrb drugih medija. Iako je taj rast, koji je premašivao 20 posto, recesija usporila, reklama u virtualnom svijetu pokazala se žilavom i nije otsklizala u minus poput ostalih segmenata oglašivačke industrije, već samo grabi sitnijim koracima.
- U oglašivačkoj industriji postoji jedna mjera, CPM (cost per thousand) - dakle, koliko morate platiti za promociju da bi vašu poruku vidjelo tisuću potencijalnih kupaca. Neki u industriji oglašavanja tvrde da je CPM najkvalitetniji alat, drugi pak da je on najveća zabluda. Ipak, u određenoj mjeri, ako kroz različite vrste medija ciljate istu publiku, on može biti dobar pokazatelj. Na Zapadu je internet već odavno po CPM-u najisplatniji oblik oglašavanja - objašnjava Robert Slavečki, suutemeljitelj časopisa Vidi. Primjerice, navodi on, u SAD-u je CPM za web bio šest dolara, za televiziju 18 dolara, za radio sedam, za časopise 11, a za novine 26 američkih dolara. U Hrvatskoj su ti odnosi malo drugačiji, kaže Slavečki, ali pažljiviji promatrač lako će uočiti što je najisplativije uspoređujući cjenike klasičnih medija i mogućnosti online oglašavanja.
- Za cijenu od sto tisuća kuna u hrvatskom online prostoru mogu se ‘kupovati dvorci’, u svijetu tiskanih medija možete kupiti ‘lijepu kuću’, dok u svijetu TV medija u Hrvatskoj za 100.000 kuna teško da možete dobiti i staru garažu - kaže Slavečki Premda se stručnjaci u Hrvatskoj spore oko brojki koliko trenutačno iznosi online oglašavanje, svi su suglasni da je online oglašavanje najbrže rastući segment u oglašivačkoj industriji Hrvatske. Prema podacima MediaPulsa, 2007. godine cijela oglašivačka industrija u Hrvatskoj bila je teška oko 5,4 milijarde kuna. Od toga je na web portale otpadalo svega 43 milijuna kuna, što je samo 0,8 posto. Ipak, ima li se na umu da je samo godinu dana prije taj broj bio svega 0,3 posto, vidi se da web oglašavanje u Hrvatskoj buja i da bi u sljedećim godinama trebao biti eksponencijalan. Smatra se da je lani prijeđena brojka od jedan posto, 2009. će dosegnuti tri posto, a 2010. će premašiti pet posto cjelokupnog hrvatskog oglasnog kolača. U Zapadnoj Europi danas je taj postotak oko 20 posto, u SAD-u je veći od 14, a na svjetskoj je razini je čak premašio 13 posto.
Recesija je u Hrvatskoj ubrzala prihvaćanje weba kao oglašivačkog alata. Kompanije su sada sklonije targetirati svoje postojeće kupce, ciljati direktno tržišne niše, odnosno ulagati u promociju tamo gdje se uložena kuna u marketing može najbrže vratiti u vidu konkretne prodaje. Savjetujem tvrtkama da smanje ulaganja na televiziji. Umjesto da idu sa spotovima od 30 sekundi, neka koriste spotove od 15 sekundi. Oslobođeni novac neka ulože u web. Ako sa 500.000 kuna dođete na nacionalnu televiziju, tamo možete dobiti kampanju koju gotovo nitko neće ni primijetiti. Ako s 500.000 kuna dođete najvećim web medijskim kućama u Hrvatskoj one za vas mogu smisliti čuda i omogućiti vam iznimno kvalitetne višemjesečne kampanje. Odvojite veće svote novca za web, tražite veće popuste, tražite svakako plaćanje po ostvarenom kliku. Na webu se nemojte ograničiti na naslovne stranice vodećih hrvatskih portala. Dapače, izbjegavajte ih osim ako ne nudite robu ili usluge široke potrošnje. Promocija na naslovnim stranicama vodećih portala nema smisla osim ako niste Konzum, Lidl, Mercator, Dukat, Vindija i slični.
Ako prodajete ženske cipele imate odlične ženske portale kao zena.hr ili podrubrike o modi na vodećim hrvatskim portalima. Ako prodajete poslovna odijela ili promovirate poslovne tečajeve i konferencije tada pregovarajte s liderpress.hr-om, a ako prodajete automobile kontaktirajte naš vidiauto.com ili neki drugi autoportal. U svakom slučaju gledajte da ne rasipate novac tamo gdje nema vaše publike - savjetuje Slavečki. Dodaje da je sada vrijeme za precizno gađanje. Ako želite iskočiti, kaže, privući dodatnu pozornost, stvoriti emotivni kontakt s potencijalnim kupcem to je najbolje ostvariti s domaćim portalom koji će za sto tisuća kuna ‘plesati oko klijenta’. -Pokrećete li Pay Per Click kampanju (PPC), cijena jednog klika na oglas iznosi oko pola kune. To praktički znači da za petsto kuna vaše web sjedište ili online trgovinu može posjetiti tisuću ljudi. No, ako je riječ o baner kampanji, zakup sto tisuća prikaza banera na većim portalima može se kretati oko 15 tisuća do 20 tisuća kuna - objasnio je Damir Podhorski iz osječke tvrtke Escape.
U Hrvatskoj još prednjače oglasi prema načelu banera, pop-upova, dok su dvije najučinkovitije metode u svijetu uz e-mail, SEO (optimizacija web stranica) - kad se uredi da se tvrtka nađe među prvim rezultatima pretraživanja na tražilici i Paid search (tzv. PPC – Pay Per Click) oglasni sustav zasnovan na načelu plaćanja po kliku.- Marketingaši u svijetu primjećuju najveći povrat uloženog baš na Paid search taktikama, dok veliku vrijednost daje i SEO, zbog nižeg ulaganja. Zanemarivanje tih dviju taktika u Hrvatskoj moglo bi se objasniti i činjenicom da je potrebno znanje kako bi se pravilno primijenili, odnosno, kod oglašivača je prisutna linija manjeg otpora. Oni više vole taktike koje je lakše realizirati, bez obzira na to što to znači manji povrat uloženog, ako ga uopće i bude - ističe Mario Frančešević, certificirani Google AdWords stručnjak iz agencije SeekandHit.
S njim se slaže i Marek Vidovič, regionalni direktor Etargeta. Vidovič upozorava kako na online obzorju trenutačno djeluje skupina ‘tradicionalnih’ marketinških stručnjaka naviknutih primjenjivati stare oblike oglašavanja.
Iskusni poznavatelji internetskog oglašavanja ističu da bi se od ‘tradicionalista’ moglo očekivati mnogo pogrešaka. Ako će na internetu previše nametati svoje tradicionalne navike, mogli bi izgubiti brojne korisnike. S druge strane, pogreške mogu biti korisne jer potiču ljude na napredak - naglašava Vidovič iz Etargeta. Dodaje da bi mnoge tvrtke prihvatile internetsko oglašavanje kad bi se kvalitetno informirali o svim mogućnostima i potencijalnim rezultatima. Usluge Etargeta koristi 13 tisuća tvrtki iz sedam zemalja. Svugdje se može pročitati da je na internetu ključ uspjeha u oglašavanju.
Nema komentara:
Objavi komentar